Katalog prava

PRAVA GLUHOSLIJEPIH OSOBA PREMA HRVATSKOM ZAKONODAVSTVU

(ažurirano Veljača, 2022.)

---

Sadržaj:

 

1. UTVRĐIVANJE GLUHOSLJEPOĆE I KOMUNIKACIJA

1.1. Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima

1.2. Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj

 

---

 

2. PRAVA IZ OBRAZOVNOG SUSTAVA

2.1. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju

2.2. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

2.3. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju

2.4. Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima

2.5. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na novčanu potporu za podmirenje dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom

 

---

 

3. PRAVA NA RAD I ZAPOŠLJAVANJE

3.1. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

3.2. Zakon o tržištu rada

3.3. Zakon o radu

3.4. Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom

 

---

 

4. PRAVA IZ ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

4.1. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju

4.2. Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima

4.3. Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

4.4. Zakon o zaštiti prava pacijenata

 

---

 

5. PRAVA IZ MIROVINSKOG SUSTAVA

5.1. Zakon o mirovinskom osiguranju

5.2. Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem

5.3. Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe

 

---

 

6. PRAVA IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

6.1. Zakon o socijalnoj skrbi

 

---

 

7. OBITELJSKA PRAVA

7.1. Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta

7.2. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama

7.3. Zakon o doplatku za djecu

 

---

 

8. PRIJEVOZ

8.1. Pravilnik o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine

8.2. Pravo na znak pristupačnosti

8.3. Željeznički i brodski promet (Pravilnik)

8.4. Prijevoz u linijskom i obalnom pomorskom prometu

8.5. HŽ putnički prijevoz

8.6. Croatia Airlines

8.7. Sporazum Grada Osijeka i Gradskog prijevoza putnika Osijeka

8.8. Zakon o boravišnoj pristojbi

 

---

 

9. ZAKON O HRT-U

9.1. Odluka Nadzornog odbora HRT-a o oslobađanju plaćanja mjesečne pristojbe

 

---

 

10. USLUGE – SLUŽBA PODRŠKE „DODIR“

 

---

 

11. OSTALE POVLASTICE

11.1 Usluga izdavanja potvrda za osobe s invaliditetom putem sustava e-Građani

11.2. Hrvatski autoklub – HAK

11.3. Pravno savjetovalište

 

---

 

UTVRĐIVANJE GLUHOSLJEPOĆE I KOMUNIKACIJA
(ažurirano: svibanj, 2021.)

1.1. Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima, NN 79/2014

• Gluhosljepoća je specifično i jedinstveno dvostruko senzoričko oštećenje u različitim kombinacijama intenziteta:
  • praktična gluhosljepoća
  • gluhoća i slabovidnost
  • sljepoća i nagluhost
  • nagluhost i slabovidost

• Praktičnom gluhosljepoćom smatra se istovremeni gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veći od 93 Db i sljepoća kada je na boljem oku uz najbolju moguću korekciju oštrina vida 0.05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju 0.25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje.
• Gluhoćom i slabovidnošću smatra se istovremeni gubitak sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) veći od 93 Db i slabovidnost kada oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju iznosi od 0.1 do 0.4 ili postoji koncentrično suženje vidnog polja od 30 stupnjeva i manje ili pak iznimno u osoba koje imaju ostatak vida i preko 0.4 u slučaju, ako priroda njihova oštećenja vida vodi k daljnjem negativnom progrediranju te ne postoji mogućnost optičke korekcije vida.
• Sljepoćom i nagluhosti smatra se kada je na boljem oku uz najbolju moguću korekciju oštrina vida 0.05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju 0.25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje uz istovremenu nagluhost koja uključuje umjereno i teže oštećenje sluha od 36 do 80 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz).
• Nagluhost i slabovidnost uključuje umjereno i teže oštećenje sluha od 40 do 80 dB na uhu s boljim ostacima sluha u govornim frekvencijama (500 do 4000 Hz) uz istovremeno postojanje slabovidnosti kada oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju iznosi od 0.1 do 0.4 ili postoji koncentrično suženje vidnog polja od 30 stupnjeva i manje ili pak iznimno u osoba koje imaju ostatak vida i preko 0.4 u slučaju, ako priroda njihova oštećenja vida vodi k daljnjoj negativnoj progresiji te ne postoji mogućnost optičke korekcije vida.

 

• Utvrđivanje postotka tjelesnog oštećenja

Gluhoslijepe osobe utvrđivanjem postotka tjelesnog oštećenja imaju mogućnost ostvariti naknadu za tjelesno oštećenje, ali također osobama sa 100% oštećenjem su dostupna i neka druga prava kao npr. dobivanje znaka pristupačnosti i oslobađanje plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja kao i mogućnost ostvarivanja prava cestarina pri registraciji vozila i obavezna premija auto osiguranja.

• Tko može predati zahtjev?

Svaka gluhoslijepa osoba koja:

• ne prima naknadu zbog tjelesnog oštećenja, a ima manje od 100% tjelesnog oštećenja
• je imala nesreću na radu ili profesionalnu ozljedu nakon 1999. godine, a koja je za posljedicu imala gluhosljepoću

• Što treba predati?

1. Potrebno je kod svog liječnika podignuti uputnicu za:

• pregled sluha (audiogram)
• pregled vida (testovi za utvrđivanje oštrine vida, vidnog polja i osjetljivosti na kontraste)

Originali nalaza ostaju vama, a kopije nalaza predaju se u HZMO

2. Kopirati staro rješenje tjelesnog oštećenja i zajedno sa nalazima pregleda predati Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
3. Popuniti «Zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja»

• Zahtjev se može pronaći i isprintati sa stranice mirovinsko.hr
• Zahtjev se može kupiti u Narodnim novinama

• Gdje predati dokumente?

Dokumenti se predaju u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

• Zagreb, Tvrtkova ulica 5
• Osijek, Kapucinska ulica 29
• Split, Obala kneza Branimira 15
• Varaždin, Kolodvorska ulica 20c

Svaka gluhoslijepa osoba potrebne dokumente može predati sama ili zatražiti pomoć u svojoj lokalnoj udruzi.

1.2. Zakon o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, NN 82/15

• priznaje pravo gluhim i gluhoslijepim osobama na korištenje, informiranje i obrazovanje na hrvatskom znakovnom jeziku
• zakonom je priznato pravo na podršku u vidu komunikacijskog posrednika

 

 

---

 

2. PRAVA IZ OBRAZOVNOG SUSTAVA
   (ažurirano: svibanj, 2021.)

 

2.1. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19)

• člankom 15.a propisuje kako se uz redovite programe za djecu ostvaruju i programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju te programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina koji su definirani Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe
• djeca s teškoćama u smislu Standarda (NN 63/2008) su djeca s oštećenjem vida, sluha, višestrukim teškoćama i dr. (članak 4., stavak 2.). Istim člankom stavkom 3. propisuje se kako su nagluhost i slabovidnost lakše teškoće kod djece
• stavkom 4. propisuje kako su sljepoća i gluhoća teže teškoće
• djeca s teškoćama u razvoju mogu se uključiti u odgojnu obrazovnu skupinu s redovitim programom, s posebnim programom ili u posebnu ustanovu (članak 5.)
• djeca s teškoćama u razvoju se u skupinu s redovitim programom uključuju temeljem mišljenja stručnog povjerenstva, mišljenja stručnih suradnika (pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), više medicinske sestre i ravnatelja dječjeg vrtića te odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza, mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova, vještaka i dr. (članak 6.)
• što se tiče skupina s posebnim programom, u njih se uključuju djeca s teškoćama čija se vrsta i stupanj teškoća utvrđuju prema propisima iz područja socijalne skrbi (članak 7.).
• prema Standardu (NN 63/2008), posebne ustanove su dječji vrtići osnovani za rad s djedom s teškoćama, odgojno-obrazovne ustanove, ustanove socijalne skrbi i zdravstvene ustanove (članak 8.)

 

2.2. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi , NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20

Prije samog upisa u prvi razred osnovne škole, potrebno je da stručno povjerenstvo škole utvrdi psihofizičko stanje djeteta (članak 20.)

• kada Stručno povjerenstvo škole tijekom osnovnog obrazovanja procijeni da postoji potreba, ono predlaže Stručnom povjerenstvu Gradskog ureda Grada Zagreba utvrđivanje primjerenog programa osnovnog obrazovanja za dijete/učenika s teškoćama u razvoju (Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava, NN 67/2014, članak 2.) te na temelju mišljenja povjerenstva, Ured donosi rješenje o određivanju primjerenog programa osnovnog ili srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju (članak 14.)

 

2.3. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, NN 24/2015

• utvrđuje vrste teškoća učenika s teškoćama u razvoju na temelju kojih učenici ostvaruju pravo na primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja (članak 1.).
• prema članku 2. Pravilnika primjereni programi odgoja i obrazovanja učenika su redoviti program uz individualizirane postupke, redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, posebni program uz individualizirane postupke te posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke (članak 4.).
• profesionalnu potporu učenicima, među ostalim stručnjacima, provode i stručni komunikacijski posrednici (članak 18.) temeljem rješenja o primjerenom programu obrazovanja Ureda

2.4. Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima, NN 102/2018 (21.11.2018.)

• osiguravanje potpore u obliku stručnog komunikacijskog posrednika predstavlja jedan od oblika razumne prilagodbe u skladu s individualnim potrebama učenika kako bi se omogućilo njihovo sudjelovanje u odgojno-obrazovnome procesu na ravnopravnoj osnovi s drugim učenicima i time spriječila njihova diskriminacija na osnovi invaliditeta
• cilj njihove potpore je izjednačavanje mogućnosti učenika, odnosno sudjelovanje u onom sustavu komunikacije koji preferira gluhi, nagluhi ili gluhoslijepi učenik te učenik sa složenim komunikacijskim teškoćama

 

2.5. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na novčanu potporu za podmirenje dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom, NN 23/2015 (27.2.2015.) (ažurirano: svibanj, 2021.)

• pravo na novčanu potporu ostvaruju redoviti studenti od najmanje 60% tjelesnog i osjetilnog oštećenja (članak 3.)

 

---

 

---

4.2. Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima, NN 62/2019

• osiguranici imaju pravo na pomagala poput pomagala za kretanje, očna i tiflotehnička pomagala, slušna i surdotehnička pomagala te na njihov popravak, rezervne dijelove i potrošni materijal
• osiguranik ima pravo na teleskopske leće, elektroničko pomagalo za povećanje kad je vidna oštrina manja od 5% (iznimno kad je vidna oštrina manja od 20% uz preporuku tiflopedagoga)
• osiguranik ostvaruje pravo na samo jedno od navedenih pomagala
• u iznimnim situacijama osiguranik može ostvariti pravo i na kontaktne leće, odnosno korekcijske leće za naočale
• osiguranik ostvaruje pravo na slušno pomagalo kada ima obostrani trajni gubitak sluha, a tonski audiogram pokazuje da je prosječni prag sluha za uho na koje bolje čuje na frekvencijama: 0,5 kHZ, 1 kHz, 2 kHz i 4 kHz za osiguranu osobu do navršene 18. godine 30 dB i više, a 40 dB i više za odrasle na istim frekvencijama.
• osigurana osoba iznad 18. godine života ima pravo na dva istovrsna slušna pomagala pod uvjetom da sa jednim slušnim pomagalom ne postiže razumljivost od najmanje 80%, pri jačini zvuka od 65 dB te kada se sa dva slušna pomagala u otežanim uvjetima poboljšava razumljivost u odnosu na jedno slušno pomagalo za najmanje 20%
• osigurane osobe koje se nalaze na kontinuiranoj slušno-govornoj rehabilitaciji odnosno osigurane osobe na redovnom školovanju (do navršene 18. godine života) imaju pravo na dva kompletna slušna pomagala
• osigurane osobe do navršene 18. godine života odnosno osigurane osobe iznad 18. godine života na redovitom školovanju imaju pravo na baterije za slušna pomagala
• osiguranici kojima je ugrađena umjetna pužnica imaju pravo na govorni procesor i rezervne dijelove za govorni procesor utvrđene u listama pomagala

4.3. Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, NN 85/06, 150/08, 71/10

Pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje imaju:

• osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi

Pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka

4.4. Zakon o zaštiti prava pacijenata, NN 169/04, 37/08

Čl.16. propisuje pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka

Pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijenta ili izazvalo trajna oštećenja njegovoga zdravlja.

Prihvaćanje pojedinoga dijagnostičkog ili terapijskog postupka pacijent izražava potpisivanjem suglasnosti.

Obrazac suglasnosti te obrazac izjave o odbijanju pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka pravilnikom propisuje ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar).

Slijepa osoba, gluha osoba koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati i gluhoslijepa osoba, prihvaća pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak izjavom u obliku javnobilježničkog akta ili pred dva svjedoka iskazanom izjavom o imenovanju poslovno sposobne osobe koja će u njeno ime prihvaćati ili odbijati pojedini takav postupak.

 

---

 

5. PRAVA IZ MIROVINSKOG SUSTAVA
   (ažurirano: svibanj, 2021.)

   Temeljem invaliditeta, osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obavezno osiguravaju prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika imovine. Također, obavezno se osiguravaju prava na invalidsku mirovinu, prijevremenu invalidsku mirovinu, profesionalnu rehabilitaciju i naknadu zbog tjelesnog oštećenja.

   5.1. Zakon o mirovinskom osiguranju, NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19

   Osiguranicima se osigurava pravo na:
   • starosnu mirovinu
   • prijevremenu starosnu mirovinu
   • invalidsku mirovinu
   • privremenu invalidsku mirovinu
   • obiteljsku mirovinu
   • najnižu mirovinu
   • osnovnu mirovinu
   • profesionalnu rehabilitaciju
   • naknadu zbog tjelesnog oštećenja
   • naknadu putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava

    

   Tko ima pravo na invalidsku mirovinu?
   • Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka
   Iznimka:
   • pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti stječe osiguranik kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 35. godine života, a ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema), ako je do dana nastanka potpunoga gubitka radne sposobnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema), ako je do dana nastanka potpunoga gubitka radne sposobnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja i
   • pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti stječe osiguranik kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je taj potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja
   Od kad osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu?
   • pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
   • pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik temeljem djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
   • pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije ostao dugotrajno nezaposlen ako mu nije osiguran odgovarajući posao pod uvjetom da je u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije bio nezaposlen i da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života.
   • profesionalna rehabilitacija

    

   5.2. Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 115/18)

   • staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se osiguranicima – osobama s invaliditetom: slijepim osobama, osobama oboljelim od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljelima od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis) , gluhim osobama, gluhoslijepim osobama i osobama kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica
   • OSI – ako im zdravstveno stanje uzrokuje trajne posljedice za život i rad, utvrđuje se rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju na zahtjev osiguranika – osobe s invaliditetom
   • osiguranicima – osobama s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa se kao 15 mjeseci
   • osobe s invaliditetom koje su bile u radnom odnosu ostvaruju pravo na beneficirani radni staž, odnosno na staž osiguranja s povećanim trajanjem
   • takav staž se odnosi na razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju koje se računa s povećanim trajanjem, a prema određeno je kako to pravo ostvaruju osobe s invaliditetom, a među njima su posebno izdvojene i gluhoslijepe osobe
   • uz «Zahtjev za priznavanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja» istovremeno se može predati i «Zahtjev za utvrđivanje statusa invalidne osobe s beneficiranim radnim stažom» da bi se ostvarilo pravo na beneficirani radni staž
   • zaposlene gluhoslijepe osobe imaju pravo na beneficirani radni staž
   • osobama s beneficiranim radnim stažom na svakih 12 mjeseci staža dodaje se tri mjeseca i tako se smanjuje dobna granica za mirovinu

   5.3. Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, NN 62/20

   Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe osiguravaju se novčana primanja za hrvatske državljane starije od 65 godina života.

   Tko može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe?

   Svaki hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.

    

   Uz navedeni uvjet, podnositelj zahtjeva mora ispuniti i sljedeće uvjete:

   • da nije korisnik mirovine prema propisima Republike Hrvatske ili prema propisima druge države i nije osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
   • da korisniku i/ili članovima kućanstva prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe (800,00 kn)
   • da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
   • da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
   • da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.

   Kako se pokreće postupak za priznanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe?

   Postupak za priznanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe pokreće se zahtjevom koji se podnosi područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nadležnoj prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.

   Iznos naknade

   Nacionalna naknada od 1. siječnja 2021. iznosi 800,00 kn mjesečno i isplaćuje se od dana stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Usklađuje se jedanput godišnje, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz prethodne godine u odnosu na godinu koja joj prethodi, u skladu s podacima Državnog zavoda za statistiku, ako je stopa veća od nule.

 

---

 

6. PRAVA IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
   (ažurirano: 18.02.2022.)

    

   6.1. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22)

   Ovim Zakonom uređuje se djelatnost socijalne skrbi, načela socijalne skrbi, naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi, postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, evidencije, inspekcijski i upravni nadzor, financiranje djelatnosti socijalne skrbi te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi.
   
   

   • PRAVO NA DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU

   Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

   Gluhoslijepe osobe imaju pravo na doplatak za pomoć i njegu, u punom iznosu, 120% osnovice (600kn) ili smanjenom iznosu, 84% osnovice (420kn) ovisno je li osoba osposobljena za samostalni život i rad ili nije ukoliko ne postoje prepreke iz daljnjeg teksta.

    

   
   Pravo na doplatak za pomoć i njegu ne priznaje se osobi:

   1. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu

   2. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

   3. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima

   4. koja je sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora

   5. koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema drugim propisima

   6. koja osobnu invalidninu ostvaruje prema ovom Zakonu ili drugim propisima.

   Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu priznaje se osobi iz kojoj je utvrđen treći stupanj težine invaliditeta neovisno o broju 1. i 2. (vlasništvo druge nekretnine ili poslovnog prostora)
   
   
   

    

    

   • PRAVO NA OSOBNU INVALIDNINU

   Pravo na osobnu invalidninu priznaje se djetetu i osobi kod koje je utvrđen četvrti stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, a u svrhu zadovoljavanja životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice u iznosu 350% osnovice (1750kn)

   Korisniku prava na osobnu invalidninu koji boravi u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci, pravo na osobnu invalidninu miruje

   Pravo se ne može priznati:

   1. Osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima

   2. Osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema drugim propisima

   3. Osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema ovom Zakonu ili drugim propisima

    

   
   
   • PRAVO NA NAKNADU ZA UGROŽENOG KUPCA ENERGENATA

   Ostvaruje osoba koja ima rješenje CZSS o pravu na osobnu invalidninu

   Zahtjev za izdavanjem vaučera u iznosu od 200kn se predaje u nadležnom Centru za socijalnu skrb i može se koristiti za podmirenje troškova električne energije
   
   
   

   • PRAVO NA POMOĆ STRUČNOG PREVODITELJA
   Imaju gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe u postupcima ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi

   Vrste socijalnih usluga:

   • prva socijalna usluga
   • usluga sveobuhvatne procjene i planiranja
   • savjetovanje
   Savjetovanje je usluga kojom stručna osoba u neposrednom kontaktu potiče korisnika na razvoj novih mogućnosti sagledavanja životne situacije sa svrhom prevladavanja teškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu
   • stručna procjena
   • psihosocijalno savjetovanje
   Psihosocijalno savjetovanje je usluga kojom stručna osoba u neposrednom kontaktu, posebnim stručnim postupcima i aktivnostima pomaže korisniku otkloniti teškoće u funkcioniranju u različitim područjima života s naglaskom na ponašajne, emocionalne, interpersonalne, socijalne, obrazovne, razvojne i organizacijske aspekte života.

   
   • socijalno mentorstvo
   • obiteljska medijacija
   • psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja

   • psihosocijalna podrška
   Psihosocijalna podrška je usluga koja obuhvaća stručne postupke i druge oblike pomoći i podrške kojima se potiče razvoj i unaprjeđenje kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih, govorno-jezičnih, socijalnih ili odgojnih vještina korisnika.

   • rana razvojna podrška
   rana razvojna podrška je usluga stručne poticajne pomoći i podrške djetetu i stručne savjetodavne pomoći roditeljima i drugim članovima obitelji ili udomitelju, kad je kod djeteta u ranoj dobi utvrđeno odstupanje u razvoju, razvojni rizik ili razvojne teškoće.
   • pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja
   • pomoć u kući
   • boravak
   • organizirano stanovanje i
   • smještaj

   Pravo na naknadu do zaposlenja se izdvaja iz sustava socijalne skrbi
   -briše se iz ZSS

   Najavljeno je kako umjesto dosadašnjeg prava naknade do zaposlenja iz sustava socijalne skrbi će biti dostupna naknada od 375 kuna koje će osobe s invaliditetom primati nakon završenog obrazovanja, ako se prijave na HZZ-o neovisno koliko jesu ili nisu radile. Osim toga, ovu će naknadu moći primati i uz osobnu invalidninu. (prijedlog Zakona o tržištu rada, siječanj 2022.)
   
   Pravo na naknadu troškova prijevoza zbog školovanja
   -briše se iz ZSS

 

---

 

7. OBITELJSKA PRAVA
   (ažurirano: svibanj, 2021.)

   7.1. Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta (NN 18/2009)

   • propisuju se uvjeti i postupak stjecanja prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, na dopust ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja tih prava
   • smetnjama u razvoju smatraju se, među ostalim, oštećenje vida i oštećenje sluha

   7.2. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17, 37/20

   • propisuje kako korisnici imaju pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju

   7.3. Zakon o doplatku za djecu, NN 94/01 NN 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18

   • roditelj ili druga osoba ima pravo na novčano primanje, doplatak za djecu, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece
   • on se određuje u svoti od 25% proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema propisima iz socijalne skrbi

   Novi zakon o doplatku za djecu stupio je na snagu 01. rujna 2015. godine i prema njemu roditelji djece s težim ili teškim invaliditetom mogu dobiti doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života sve dok postoji teže oštećenje zdravlja djeteta.

   Roditelji koji su izgubili pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima zbog navršenih 27 godina života mogu ponovno podnijeti zahtjev i dobivati doplatak za djecu sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.

    

   Kako dokazati da dijete ima teže oštećenje zdravlja?

   Oštećenje zdravlja djeteta se dokazuje Nalazom i mišljenjem o vrsti i težini invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Nalaz i mišljenje donosi Jedinstveno tijelo vještačenja. Postupak vještačenja pokreće područna služba/ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

   Koji je iznos doplatka za djecu?

   Za djecu s težim ili teškim invaliditetom pravo na doplatak za djecu ostvaruje se bez obzira na visinu prihoda koji kućanstvo ostvaruje, a iznos doplatka određuje se u visini od 25% proračunske osnovice.

   Tko ne može dobiti doplatak za djecu?

   Doplatak za djecu roditelji ne mogu dobiti:

   • ako se djeca nalaze na školovanju u inozemstvu
   • za vrijeme dok je djetetu osiguran stalan smještaj u ustanovi na teret sredstava državnog, lokalnog ili područnog proračuna
   • ako dijete stupi u brak

   Kako do informacija?

   Detaljnije informacije možete naći na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili saznati pozivom na info telefone 01/4595 011 ili 01/4595 022.

 

---